Trgovanje pšenicom
Trgovanje pšenicom
Zašto je pšenica vrijedna?
Pšenica je od davnina bila jedna od najvažnijih prehrambenih kultura. Proizvodnja pšenice započela je prije više od 10.000 godina, a Egipćani su već prije 5.000 godina pekli kruh u pećnicama. Trgovanje pšenicom kao robom traje tisućljećima. Danas je pšenica druga najkonzumiranija žitarica na svijetu, odmah iza riže u godišnjoj potrošnji.
Pšenica je svestrana kultura koja se može uzgajati u različitim klimatskim uvjetima, a njezine sjemenke ostaju dugo svježe i imaju visoku hranjivu vrijednost. Ove karakteristike čine pšenicu ključnom za prehranu milijardi ljudi, što jamči njezinu trajnu vrijednost kao robu u budućnosti.
Zemlje s najvećom proizvodnjom pšenice
Proizvodnja pšenice na globalnoj razini posljednjih godina stalno raste zbog povećane potražnje u zemljama u razvoju, koje nastoje opskrbiti rastuću populaciju hranom. Najveći svjetski proizvođači pšenice su:
- Kina: 126 milijuna tona
- Indija: 95 milijuna tona
- Rusija: 60 milijuna tona
- Sjedinjene Države: 55 milijuna tona
- Francuska: 39 milijuna tona
- Kanada: 29 milijuna tona
- Njemačka: 28 milijuna tona
- Pakistan: 26 milijuna tona
- Australija: 25 milijuna tona
- Ukrajina: 24 milijuna tona
Rusija je najveći izvoznik pšenice, a slijede je Europska unija, Sjedinjene Države i Kanada. S druge strane, zemlje u Sjevernoj Africi, jugoistočnoj Aziji, subsaharskoj Africi i Bliskom istoku među najvećim su uvoznicima pšenice.
Za što se koristi pšenica?
Pšenica, član obitelji trava, bogata je važnim vitaminima i mineralima poput vitamina B skupine, kalcija, željeza i proteina. Zbog tih nutritivnih svojstava, pšenica je ključna sirovina za mnoge prehrambene proizvode, što je glavni razlog velike potražnje za njom na globalnom tržištu.
Pšenica koja se koristi za prehranu razvrstava se prema krajnjoj namjeni u pet glavnih kategorija:
- Visoko proteinski, kvalitetni kruh
- Vrhunski kvalitetni kruh
- Izrada kruha opće namjene
- Izrada kolača i biskvita
- Hrana za životinje
Osim u prehrani, pšenica se široko koristi u različitim industrijama:
- Farmaceutska industrija koristi gluten iz pšenice za proizvodnju kapsula.
- Papirna industrija koristi gluten za premazivanje papirnih proizvoda.
- Industrija zdravlja i ljepote koristi pšenične klice (bogate vitaminom E) u sapunima, kremama i drugim kozmetičkim proizvodima.
Pšenične klice također su izvor zdrave hrane, a pšenica ima manju, ali ipak značajnu ulogu u proizvodnji bioetanola, iako se njegova upotreba u tu svrhu ograničava u odnosu na druge usjeve poput kukuruza. Pšenica je također važna za ishranu stoke, kao i u proizvodnji piva, viskija i jestivog ulja. Pored svih tih industrijskih primjena, trgovanje pšenicom često se obavlja i zbog špekulacija u vezi s kretanjima cijene ove robe.
Što pokreće cijenu pšenice?
Cijena pšenice obično je usko povezana s cijenama drugih žitarica, kao što su kukuruz i ječam. Mnogi ekonomski i trgovinski čimbenici koji utječu na cijene pšenice također utječu na cijene drugih poljoprivrednih proizvoda. Najveći pokretači cijena koji utječu na trgovanje pšenicom uključuju:
1. Američki dolar
Budući da je američki dolar svjetska rezervna valuta, pšenica (kao i mnoge druge sirovine) kotira u dolarima. Kada je dolar jak, prodavači pšenice dobivaju manji broj dolara za svoj proizvod, a cijene pšenice padaju. S druge strane, slabiji dolar podiže cijene pšenice jer prodavači zarađuju više dolara. Također, budući da su Sjedinjene Države veliki izvoznik pšenice, cijena pšenice često ostaje navedena u američkim dolarima, što znači da kretanje te valute ima značajan utjecaj na cijene.
2. Neuravnoteženost ponude i potražnje
Vlade diljem svijeta često poduzimaju mjere koje mogu uzrokovati neravnotežu između ponude i potražnje na tržištu pšenice. Primjerice, Indija je uvela uvozne carine kako bi podržala domaću proizvodnju, što može smanjiti potrebu za uvozom i sniziti globalne cijene. S druge strane, ako zemlje ukinu subvencije ili prestanu pružati poticaje poljoprivrednicima, to može smanjiti proizvodnju pšenice i podići cijene na tržištu.
3. Tržišta u razvoju
Globalni demografski trendovi također imaju veliki utjecaj na cijene pšenice. Dok populacija u razvijenim zemljama stagnira, u Africi, jugoistočnoj Aziji i na Bliskom istoku dolazi do velikog porasta broja stanovnika, što povećava potražnju za hranom. Kako bi zadovoljile ovu potražnju, zemlje u razvoju mogu postati veliki kupci pšenice, čime povećavaju trgovinu i cijene. Također, rastom bogatstva, potrošnja mesa u tim regijama raste, a pšenica je ključni izvor hrane za stoku, što dodatno podiže potražnju za njom.
4. Vrijeme
Vremenski uvjeti igraju značajnu ulogu u određivanju cijena pšenice. Ne povoljan vremenski uvjeti, poput suše ili previše kiše, mogu oštetiti usjeve i smanjiti proizvodnju, što dovodi do porasta cijena. S druge strane, povoljniji uvjeti mogu povećati prinos i smanjiti cijene. Budući da je proizvodnja pšenice globalna, loši uvjeti u jednom dijelu svijeta mogu biti kompenzirani dobrim uvjetima u drugom, što tržište čini dinamičnijim.
5. Subvencije za etanol
Sjedinjene Države subvencioniraju proizvodnju kukuruza, čime potiču uzgoj ovog usjeva za proizvodnju etanola. Poljoprivrednici su povećali površine pod kukuruzom na račun pšenice, što je smanjilo proizvodnju pšenice i moglo dovesti do porasta njezine cijene. Ako se subvencije za kukuruz ukinu, proizvodnja pšenice mogla bi porasti, što bi moglo smanjiti cijene pšenice na tržištu.
Kako trgovati pšenicomm
Terminski ugovori
Trgovanje pšenicom često se vrši putem terminskih ugovora na Chicago Mercantile Exchange (CME), gdje ugovori obuhvaćaju 5000 bušela pšenice. Postoje tri vrste terminskih ugovora, a najlikvidniji je onaj temeljen na mekanoj crvenoj ozimoj pšenici br. 2. Ovi ugovori dostupni su za trgovanje globalno putem CME Globex platforme, a isteču u ožujku, svibnju, srpnju, rujnu i prosincu. Trgovanje terminskim ugovorima omogućuje sudionicima tržišta da preuzmu pozicije na pšenicu s fiksiranim datumom isporuke u budućnosti.
Ugovori o razlici (CFD-ovi)
Trgovanje pšenicom također je moguće putem ugovora o razlici (CFD), koji omogućuju špekulaciju o promjeni cijene pšenice bez potrebe za posjedovanjem fizičkog proizvoda. CFD-ovi omogućuju trgovcima da se izlože tržištu pšenice, a razlika u cijeni između trenutne i cijene pri kupnji određuje dobitak ili gubitak. Prednost CFD-ova je niža margina u odnosu na druge oblike trgovine poput dionica, ETF-ova ili terminskih ugovora. Mnogi regulirani brokeri diljem svijeta nude CFD-ove na pšenicu.
Dionice tvrtki za proizvodnju pšenice
Iako ne postoji mnogo tvrtki koje se bave isključivo proizvodnjom pšenice, trgovci mogu kupiti dionice agrobiznis kompanija poput Archer Daniels Midland Company i Bunge Ltd. Ove tvrtke imaju poslovanje u različitim sektorima i industrijama, uključujući proizvodnju i trgovinu žitaricama, što znači da i dalje imaju ograničenu izloženost cijenama pšenice. Ulaganjem u ove dionice, trgovci mogu ostvariti indirektnu izloženost tržištu pšenice, a te kompanije obično ostvaruju dobit u uvjetima viših poljoprivrednih cijena.
Pšenični ETF-ovi
Fondovi kojima se trguje na burzi (ETF) omogućuju trgovcima izlaganje pšenici na sličan način kao dionice. Trenutno postoji samo jedan ETF koji omogućuje trgovanje pšenicom – Teucrium Wheat Fund. Ovaj ETF omogućuje ulagačima da trguju pšenicom bez potrebe za fizičkim posjedovanjem pšenice ili drugih financijskih instrumenata.
- Gdje se trguje pšenicom?
Najvažnija tržišta za trgovanje pšenicom uključuju robne burze diljem svijeta. To su:
- CME Group (Chicago Mercantile Exchange)
- Mercado a Termino de Buenos Aires (MAT)
- Sydney Futures Exchange (SFE)
- London International Financial Futures and Options Exchange (LIFFE)
- Marche a Terme International de France (MATIF)
- Budapest Commodity Exchange (BCE)
- Kansas City Board of Trade (KCBT)
- Minneapolis Grain Exchange (MGE)
- Winnipeg Commodity Exchange (WCE)
Ove burze omogućuju trgovanje pšenicom putem različitih financijskih instrumenata, uključujući terminske ugovore, ETF-ove i druge proizvode, a pružaju globalnu likvidnost i mogućnosti za ulagače širom svijeta.
Zaključak o trgovanju pšenicom
Trgovanje pšenicom predstavlja važnu komponentu globalnog tržišta žitarica, s obzirom na ključnu ulogu ove kulture u prehrani i industriji. Cijene pšenice podložne su različitim čimbenicima, uključujući ekonomiju, vremenske uvjete, politiku, te promjene u globalnoj ponudi i potražnji. Trgovci mogu sudjelovati na tržištu pšenice putem raznih instrumenata, kao što su terminski ugovori, CFD-ovi, dionice kompanija koje se bave proizvodnjom pšenice, te ETF-ovi, svaki od njih s različitim prednostima i rizicima. Uz kontinuirani rast globalne potražnje, osobito u tržištima u razvoju, trgovanje pšenicom nudi prilike za profit, ali zahtijeva pažljivo praćenje tržišnih kretanja i ekonomskih faktora koji utječu na cijene. U budućnosti će trgovanje pšenicom ostati ključno za osiguranje stabilnosti u opskrbi hranom, kao i za ulagače koji traže izloženost poljoprivrednim tržištima.
Trgovanje pšenicom
Trgovanje pšenicom - Želite aktivno trgovati pšenicom na burzi?
Ako želite naučiti kako uspješno trgovati pšenicom i ostvariti bolje rezultate na tržištu, naš napredni program je idealan za vas. Kroz ovaj program steći ćete uvide u jedinstvene tehnike i alate tehničke i fundamentalne analize koji će vam pomoći u donošenju informiranih odluka. Program je dizajniran da poveća vaš potencijal zarade i istovremeno poboljša vaše psihološke i mentalne postavke, što je ključno za uspješno trgovanje. Bilo da ste početnik ili već iskusni trgovac, naš program unaprijedit će vaše razumijevanje burze i omogućiti vam da postignete uspjeh u trgovanju pšenicom na jedinstvenoj razini.
Kontaktirajte nas
Za više informacija o mentorstvu ili tečajevima, slobodno nas kontaktirajte. Otvoreni smo za sva vaša pitanja i rado ćemo vam pomoći na vašem trgovačkom putu.